Stara legenda kazuje kako su nekoć davno u dolini rijeke Mirne živjeli divovi. Bili su toliko veliki da su gradeći gradove na brežuljcima nad Mirnom, jedan drugom iz ruke u ruku dodavali alat i veliko kamenje. Jedan od gradova kojeg su u to legendarno doba Dolina Mirne izgradili divovi bio je i Motovun. Mnogo kasnije, kad su Istru naselili i obični ljudi, divovi su počeli nestajati, no u legendi i pričama Vladimira Nazora ostao je zapamćen motovunski div Veli Jože, koji je bio toliko velik i jak da je golim rukama mogao zatresti zvonik motovunske crkve.

Motovun je grad-spomenik, drevni istarski akropolski gradić smješten na vrhu 277 m visokog brijega, čiji današnji izgled potječe još iz srednjeg vijeka, iz 12. i 13. stoljeća. Do vrha motovunskog brijega, do njegovog venecijanskog gradskog trga, vodi najduže istarsko stepenište, s 1052 stepenice. Na najviši, zidinama opasani trg, oivičen građevinama venecijanskog doba, dolazi se kroz drevna gradska vrata s kulom. Zdanje hotela Kaštel, smještenog u palači iz 17. stoljeća, na desnoj je strani trga. Lijevo od hotela uzdiže se župna crkva Sv. Stjepana s nazubljenim zvonikom, njoj preko puta je gradska renesansna palača.

Uokolo Motovuna prostiru se vinogradi u kojima uspijevaju čuvena istarska vina, teran i malvazija. Motovunska šuma, što se prostire kilometrima dolinom Mirne, stanište je čuvenih podzemnih gljiva tartufa (pripisuju im se afrodizijačka svojstva), koje se u ovom kraju vade uz pomoć posebno uvježbanih pasa. Ljeto i rana jesen vrijeme je kad uspijevaju crni tartufi, a u kasnu jesen i zimi vade se najukusniji (i skupocjeni) istarski bijeli tartufi. U mjesecu listopadu u više mjesta u dolini Mirne obilježavaju se "Dani tartufa". Motovun je zanimljiv i ljubiteljima balonaškog sporta jer pogodna mikroklima omogućava letenje tijekom čitave godine pa je gradić domaćin I nekoliko balonaških manifestacija.

Motovun je od pretpovijesti najvažnije naseljeno mjesto u široj okolici, a prema novijim istraživanjima "New Age" znanstvenika, svoju ključnu poziciju ovaj gradić duguje svoj položaju na raskrižju Zemljinih energetskih meridijana odnosno tzv. "Zmajevih brazdi". Ti meridijani krajolikom pronose pozitivnu, životnu energiju Zemlje, a na mjestu gdje se takve "brazde" sijeku (kao što je u Motovunu slučaj), nastaje snažan izvor pozitivne energije, "dišni otvor" planeta Zemlje. Takav energetski naboj na čovjeka djeluje opuštajuće i smirujuće, povećava mu koncentraciju i duhovnost, odmara i okrepljuje, pogoduje meditaciji, razvija kreativnost i toleranciju.

Slavni hrvatski umjetnik Miroslav Šutej bravio je često u Motovunu do prerane smrti 2005. godine. Uz Gianpaola Polesinija koji se za prvog saziva Istarskog sabora (1861.) borio za izgradnju tunela kroz Učku, a obitelj mu je porijeklom iz Motovuna, značajni su mještani bili Andrea Antico, renesansni kompozitor i jedan od prvih koji je koristio crtovlje i suvremeni način pisanja muzike kao izdavač, te izumitelj brodskog vijka Josef Ressel (1793.-1857.), čiji je motiv propelera postao zaštitnim znakom međunarodnog Motovun filmskog festivala što se uspješno organizira od 1999. godine.

Znate li da se na naličju novčanice od 10 kuna nalazi tlocrt Motovuna?