Limski zaljev je dio 35 km dugačke Limske udoline (drage), koja se proteže skoro do centra Istre, grada Pazina. Sam zaljev je nešto duži od 10 km, dubine do trideset metara, i na najširem dijelu širok oko 600 metara. Sa obje strane uzdižu se obrasle kanjonske litice, ponegdje i do visine od stotinjak metara. Biljni je pokrov bogat i raznolik, od zimzelene do listopadne šume, u kojoj žive razne vrste divljih životinja, kao što su divlje svinje, lisice, jazavci, srne, a od ptica jastrebovi, škanjci i sove.

Zaljev je poznato uzgajalište riba i školjkaša (kamenice, dagnje, orade, brancini…). Sve te delikatese mogu se probati u dva restorana na samoj obali zaljeva.

U doba prije Krista na okolnim brežuljcima Iliri su gradili svoje naseobine, Ilirske Gradine. S južne strane, nedaleko od pristaništa i restorana, na stotinjak metara visine nalazi se Romualdova pećina u kojoj su se, tijekom 11.st. i kasnije, održavali crkveni obredi. Ovu 105 m dugu spilju čini nekoliko dvorana koje su sačuvale dokaze o neprestanom postojanju života još iz prapovijesti. Ulazak u spilju visok je 47 cm, a glavna dvorana pet do šest metara. Romualdova pećina je speleološki fenomen, jer se spiljski ukrasi nalaze samo s lijeve strane dok je desna prazna. Po predaji Romualdo je bio svećenik-pustinjak, a pripisuje mu se i osnivanje obližnjeg benediktinskog samostana Sv. Mihovila. Samo ime Lim dolazi iz latinske riječi Limes (granica), budući da je udolina još u doba Rimskog imperija odjeljivala dvije tadašnje rimske provincije, današnje gradove Poreč i Pulu.

Limski zaljev ima status zaštićenog krajolika, te nije dopuštena vožnja motornim plovilima, ribolov i ronjenje.